Oct 16, 2021 Larim wanpela toksave

Tok i go pas long rot

Introdaksen bilong on-sait operesen rot bilong manuel valv


Openim na pasim manuel valv:


1. Manuel valv em i valv ol man i save yusim moa. Ol i wokim wil o handel bilong han bilong em bihainim ol manpawa nating, na ol i tingim strong bilong siling pes na strong bilong pasim. Olsem na yu no inap yusim wanpela longpela leva o longpela rens bilong muv. Sampela manmeri i save long yusim ol rens, na ol i mas was gut na ol i no ken yusim planti strong tumas, sapos nogat em i isi long bagarapim ples bilong pasim, o brukim wil bilong han na handel.


2. Taem yu openem mo klosem valv, fos i mas stedi we i no gat impak. Sampela hap bilong ol hai-}presa valv wantaim impak opening na klosing i bin tingim olsem dispela impak fos i no inap wankain olsem bilong ol jeneral valv.


3. Long, pastaim long yu opim, em i mas kamap pastaim long dispela taim bilong yu na wara i no gat wara i mas kamaut. Taim yu opim, em i mas isi isi long abrusim wara bilong wara.


4. Taim valv i op olgeta, ol i mas tanim han bilong en i go antap bilong mekim ol tret i no ken lus na bagarap. Long ol stem valv i wok long go antap, tingim ol valv stem posisen taim yu op olgeta na klostu olgeta long abrusim long paitim top dai senta taim yu op olgeta. Na em i gutpela long sekim sapos em i nomal taim em i pas olgeta. Sapos stem bilong valv i pundaun, o ol bikpela pipia i stap namel long valv kor sil, posisen bilong valv stem bai senis taim em i pas olgeta.


5. Taim ol i yusim paiplain pastaim, i gat planti pipia insait. Yu ken opim valv liklik, yusim hai-}speed flow bilong medium long wasim i go, na bihain pasim isi isi (i no hariap o nogut long stopim ol pipia i stap yet long bagarapim siling pes ), tanim gen, mekim gen dispela planti taim, rausim pipia, na bihain putim i go insait long nomol wok.


6. Blong wan valv we i open nomo, i save gat doti long siling ples. Taim em i pas, yusim dispela rot antap-mensen yumi kolim long klinim em long klinim, na bihain pasim strong long fomal.


7. Sapos han wil na handel i bagarap o lus, ol i mas gat ol samting bilong en kwiktaim, na ol i no inap senisim wantaim wanpela fleksibel rens, bai ol i no ken bagarap long valv stem, opim na pasim feil, na dispela i kamapim ol eksiden long prodaksen.


8. Sampela midia i kol bihain long valv i pas long daunim valv. Opereta i mas pasim gen long wanpela taim i stret na bai i no gat ol liklik hul long siling pes. Sapos nogat, medium bai ron tru long ol krevis long bikpela spit na em bai isi long bagarap. Silim pes.


9. Long taim bilong wok, sapos ol i painim olsem wok i wok hat tumas, ol i mas skelim as bilong dispela wok. Sapos peking i tait tumas, em inap lus gut. Sapos valv stem i skewed, ol wokman i mas kisim toksave long stretim. Yes, long klos stet, ol i hatim na skruim hap bilong pasim, na dispela i mekim na ol i hatwok long opim; sapos em i mas op long dispela taim, valv kava inap lus hap tanim i go long wanpela tanim long rausim stres long valv stem, na bihain muvim hanwil.


Ol samting bilong lukaut long ol valv bilong-sait:


1. Hae tempereja antap long 200 digri , from se hem i stap long nomol tempereja long taem blong instolesen, mo afta we yu yusum nomol, tempereja i go antap, bolt i hot blong mekem i kam bigwan, mo spes i go antap, mekem se oli mas taetem bakegen, we oli singaotem "tamol taet". Opereta i mas putim gut yau long dispela wok. Sapos nogat, lik bai kamap isi isi.


2. Taim weta i kol, sapos wara valv i pas longpela taim, ol i mas rausim wara i stap baksait long valv. Bihain long valv bilong stim i stop long stim, wara i kondens tu i mas pinis. Daunbilo bilong valv i olsem wanpela waia plag, we ol i ken opim long rausim wara.


3. Non-} metal valv, sampela i hat na bruk bruk, na sampela i no strong tumas. Long taim bilong wok, strong bilong opim na pasim i no ken bikpela tumas, moa yet i no strong. Mo tu, lukluk gud blong blokem ol samting we oli no stret.


4. Taim ol i yusim nupela valv, ol i no ken presim strong tumas peking, na bai ol i no ken lik, na bai ol i no ken putim bikpela presa long valv stem, hariapim wear, na strongpela opening na klosing.


Olsem wanem long mekim wok long dispela pairap bilong valv long valv


Hanwil bilong valv em i wanpela samting ol i mas mekim bilong helpim dua. Masterim stretpela operesen rot bilong valv handwil i gutpela moa long mekim sevis laip bilong valv i go longpela moa. Stretim operesen rot bilong valv handwil Bipo long operesen, sekim sapos valv i pas o i op. Nomal, rotesen bilong valv handwil em long klok-sait bilong valv handwil em i klosing daireksen bilong valv, na kauntakwais rotesen em i opening daireksen bilong valv. Ol i opim valv na pasim bihainim rot bilong rotesen. operet. Bilong pasim gut valv, ol i save wokim kontek namel long as bilong valv na sia bilong valv, ol i save wokim long elastik raba samting. Olsem na taim yu opim valv, strong i mas stap strong, na bai yu no ken yusim planti strong tumas, na dispela inap bagarapim valv siling pes o wil bilong valv. Sais bilong valv handwil i kamap bihainim ol nomol manmeri, olsem na ol i tok olsem valv handwil diamita i liklik long 320mm, na wanpela man tasol i ken mekim wok long en. Hanwil bilong valv i bikpela moa o wankain olsem 320mm inap larim tupela manmeri i mekim wok o yusim ol tul olsem F rens long opim na pasim valv. . Tasol em i tambu tru long yusim ol leva na ol narapela tul long opim na pasim daiafram valv bilong ol non{12}mellik valv. Long ol valv olsem valv bilong geit na globe valv, taim ol i pasim o opim i go inap long pinis, ol i mas tanim 1/4 i go long 1/2 tanim bilong mekim ol tret i kamap strong moa, bai ol i no ken taitim valv na bagarapim valv. Ol valv i gat ol valv bilong baipas, olsem:,,, na ol narapela valv. Taim ol i opim, ol i mas opim valv bilong baipas pastaim long skelim gut presa i narapela narapela namel long inlet na autlet na daunim tok bilong opim bilong helpim gutpela opim bilong valv.


Askim wok painimaut

whatsapp

Fon

E-mel

Wok painimaut