Long ol indastriel sistem bilong nau, ol valv i bikpela samting bilong stretim na kontrolim ron bilong ol midia na ol i save yusim planti long planti indastri olsem tritmen bilong wara, petrokemikel, lektrik pawa, ol marasin, ol metaluji, na ol narapela samting. Olsem ol samting ol i save yusim long opim na pasim na pasim ol samting, ol handwil i save mekim bikpela wok long planti ol otomatik, semi {1}i}automoted na manuel kontrol sistem. Nomata we teknoloji i gohed oltaem mo ol valv blong lektrik mo ol pneumatik valv oli popula sloslou, oli yusum yet handwil operesen from we hem i simpol, i dipen mo i no gat tumas praes, speseli long ol aplikesen senario we i gat ol hae rikwaemen blong sefti mo kontrol blong man. Olsem na, valv handwil i wok olsem wanem? Wanem nao ol strakja fom blong hem mo ol prinsipol blong wok? Daon bae mifala i givim yu wan komprehensif analisis long plante dimensen.
1. Tok klia na wok bilong valv hanwil
2. Struktural komposesen bilong han wil
3. Ditel eksplenesen blong wok prinsipol blong valv handwil .
4. Klasifikasen bilong ol kain valv hanwil
5. Ol kain aplikesen indastri bilong ol hanwail bilong han.
6. Seleksen na instolesen gaid bilong ol valv handwil
7. mentenens bilong han na stopim asua
8. Rol mo ekstensen blong ol handwil long taem blong waes
9. Konklusen: Wan sekol mo wan tanem blong mekem sua se i gat sef operesen
1. Tok klia na wok bilong valv hanwil
Dispelavalv han. em i wanpela rot bilong rotet i stap long valv stem o valv aktueta bilong ol manuel opereta i ken tanim na draivim opening, pasim o stretim valv. Em i wanpela dairek intafes bilong kontrolim valv eksen long han. Disain bilong en i no ken isi long holim na yusim strong tasol, tasol tu long mekim wok bilong en i stap gut na i stap longpela taim.
Bikpela wok:
Openim na pasim wok:Taim ol i tanim hanwil, valv stem i draivim long muv i go long narapela sait o long rot bilong angular, na long dispela rot ol i opim o pasim valv.
Flo regulesen:Fain-tuning operesen bilong hanwil inap winim stretpela kontrol bilong hap opening bilong valv, na long dispela rot em i stretim ron bilong medium i pas i go insait.
Kontrol bilong imejensi:Taim lektrik o pneumatik sistem i no wok gut, ol i ken yusim hanwil olsem wanpela bek-ap divais bilong mekim wok long han.
Putim lok:Sampela hanwil i gat ol samting i gat mak o ol samting bilong pasim bilong pasim ol man i no inap wok gut na ol i mas mekim gut wok bilong wok bilong sistem.
2. Struktural komposesen bilong han wil
Nomata we lukluk blong hem i simpol, disaen blong valv hanwil i spesel tumas abaot ol ditel blong enjiniaring. Ol straksa we i save kamap em:
Hanwheel disk: ol i save yusim long mekim wok bilong hansen long han, na ol i save raun long en, na sampela taim ol i wokim wantaim ol spok o ol samting bilong helpim ol long kisim isi;
Senta hul o kiwe: i konekt long valv stem o transmisen divais long mekim gut tok transmisen;
Kek/presa kep: stretim strong hanwil long valv stem;
Limitim divais: kontrolim rotesen angle bilong hanwil long stopim pasin bilong wok tumas;
Handle o busta arm (hap straksa): apim opereting tok, i gutpela long bikpela-diamita o hai-}presa valv.
I dipen long kaen valv mo ples blong wok, ol samting blong hanwil oli save stap olsem ol aen we oli wokem long aean, aean blong daktil, kabon steel, steinles stiel, aluminium aloi, o iven ol plastik blong enjiniaring blong mitim ol plante samting olsem paoa, fasin blong blokem korosen, mo laet.
3. Ditel eksplenesen blong wok prinsipol blong valv handwil .
1. Lifting valv
Hanwil bilong dispela kain valv i pas wantaim valv stem. Rot bilong handwil i wankain olsem rot bilong tanim dispela samting i gat tret, na dispela i mekim na valv stem i muv i go antap na i go daun long aksis:
Rotim hanwil long klok → valv stem i kam daun → valv disk i presim valv sia → valv i pas;
Rotim hanwil i go long han sut → valv stem i go antap → valv disk i lusim valv sia → valv i op.
Bikos long nid bilong winim presa namel long ol siling pes long taim bilong opim na pasim proses, wanpela kain tok i save kamap long taim bilong operesen. Sampela aplikesen bai yusim ol bikpela namba bilong ol handwil o pawa bilong instale-}}}} Helpim.
2. Rotari valv
Opening mo klosing blong kaen valv ia i dipen long fasin blong rotetem wan spesel angle blong komplitim on-off kontrol:
Hanwil i pas stret long rop bilong valv, na bal o plet bilong bataplai i kamap long rotet long rot bilong tanim hanwil;
Mekem kanal ia i sem mak o i stap stret long paeplaen aksis;
I isi blong wok, we i stret long ol sistem we oli stap openem mo klosem oltaem.
4. Klasifikasen bilong ol kain valv hanwil
1. Klasifikasen long straksa seip
Strong handwil:strongpela straksa, i gutpela long ol hevi lod kondisen;
Hanwil wantaim hul:lait weit na liklik kos bilong wokim;
Hanwil wantaim handeling handel:i mekim wok bilong en i kamap gutpela na tok autput, ol i save yusim planti taim long bikpela presa o wok planti taim;
han bilong han:i stret long envairomen bilong instolesen wantaim liklik spes.
2. Klasifikasen long rot bilong putim
Stretim han bilong yu:instalim stret long valv stem na ol i no inap rausim;
Hanwil bilong han:isi long lukautim o stopim ol wok i no wok gut, planti taim ol i save lukim long ol samting bilong helpim ol man long bekim ol samting i gat gutpela tingting long en.
3. Klasifikasen long ol samting
Hanwil:olsem ol ain na steinles stiel, i gutpela long taim bilong hat na bikpela presa;
Plastik handwil:olsem nailon na ABS, i gutpela long liklik presa na ol bikpela samting bilong lukautim korosen.
5. Ol kain aplikesen indastri bilong ol hanwail bilong han.
Aplikesen bilong ol valv handwil i karamapim planti indastriel fil we i yusim ol valv:
Petrolium na kemikel indastri:ol i save yusim planti taim long ol samting bilong trenspot, seperesen, na ol samting bilong putim. Planti taim ol i save yusim ol steinles stiel handil bikos long bikpela korosen resistens na sefti rikwaemen;
Elektrisiti na strong:ol valv bilong han i stap yet long ol thermal pawa stesin na ol haidropawa stesin, na ol i mas i gat bikpela tempereja resistens na ol i ken wok gut long en;
Munisipol na wara tritmen:long ol aplikesen olsem wara saplai na ol ples bilong tritim pipia, ol hanwil valv i gat gutpela samting bilong ekonomi na isi operesen;
Kaikai na marasin:lukluk long klinpela pasin na pasin bilong lusim ples, na yusim isi-long ol steinles stiel samting;
Wok bilong salim ol samting na wok bilong solwara:i gat planti spes ol i tambuim, na ol i laikim ol hanwil i pas gut.
6. Seleksen na instolesen gaid bilong ol valv handwil
1. Ol poin bilong makim:
Matchim handwil straksa i stret wantaim (lifting o rotating) bihainim valv taip;
Selektem stret diamita folem operesen frikwensi mo opereting tok;
Selektim korosen-}resistan na tempereja-}nesten samting bihainim wok envairomen;
Sapos yu nidim pawa handel, limitim divais o disain yu ken rausim
2. Ol lukaut bilong putim:
Senta bilong hanwil i mas koaksial wantaim valv stem bilong stopim guria o slip;
Ol samting bilong pasim ol i mas strong long abrusim pasin bilong lusim wok;
Afta we oli installem, i nidim wan tes blong openem mo klosem blong mekem sua se i no gat wan jaming mo smut rotesen;
Long ol situesen we i gat nid blong gat wan posisen pin, oli mas installem long ples blong hem blong blokem ova-rotesen.
7. mentenens bilong han na stopim asua
Long taim bilong wok longpela bilong dispela taim, valv handwil i ken bruk, bagarap, lusim, na ol narapela samting, olsem na wok bilong lukautim oltaim em i bikpela samting:
Inspeksen blong lubrikesen: Putum gris long pat we i rotetem oltaem blong blokem blong blokem jam;
Tritmen bilong korosen: Moa yet long ol ples i gat wara o asid-es, ol samting i no inap long kisim marasin i no stret i mas kisim na ol i mas rausim ros oltaim;
Diteksen blong lus: Sapos i gat ol saen blong lus bitwin hanwil mo valv stem, i nid blong re re-i fiks long taem;
Riplesmen blong ol handwil we oli stap kam olfala: Taem ol krek, ol defomesen, mo ol hadtaem we oli stap wok, oli faenem olgeta, oli sud jenisim long taem blong mekem sua se i gat sefti.
8. Rol mo ekstensen blong ol handwil long taem blong waes
Long nau ol indastriel otomesen i wok long kamap hariap, planti fektori i save yusim ol rimot kontrol sistem olsem lektrik na pneumatic. Tasol maski i olsem, ol i no pinisim wok bilong wokim ol samting long han:
Em i wok yet long wok gut tru na ol i ken bilip long en long han;
Em i wanpela bikpela bek ap bilong ol otomatik kontrol sistem, we ol i ken putim long han sapos pawa i pinis o ol i pasim ol signal;
Long sampela ples i gat bikpela fleksibiliti rikwaemen, liklik invesmen baset, o ikwipmen-i intensiv tasol liklik operesen frikwensi, hanwil i stap yet olsem namba wan mak;
Long bihain trend, hanwil i ken bung tu wantaim tok monitoring, intelijen aidentifikesen na ol narapela wok long divelop i kamap wanpela "semi{0}}} intelijen hanwil".
9. Konklusen: Wan sekol mo wan tanem blong mekem sua se i gat sef operesen
valv handwil i luk simpol, be i mekem plante impoten misin we i rileit long sistem operesen, sefti blong ol man, proses kontrol, mo ol narawan. Stat long strakja disaen i go long operesen mod, stat long seleksen mo aplikesen i go long intelijen integresen, oltaem i stanap long fored blong kontrol blong wota.
Maski em i wanpela bikpela kemikal plent o wanpela paiplain bilong wara saplai tasol, olgeta rotesen bilong hanwil em i wanpela strong long stebiliti na gutpela wok bilong indastri sistem. Long bihain taim, wantaim integresen bilong moa hai-pefomens materiel na ol intelijen kontrol teknoloji, ol valv handwil bai go het long kamap na go het long mekim wanpela wok i no inap long lusim.







